Marketing

Niskoenergetska gradnja-montažne kuće

Montažno objekti svojim izvrsnim izolacijskim svojstvima čine optimalno rješenje kada je u pitanju niska potrošnja energenata. Porast ekološke svijesti, porast cijene energenata i saznanje o ograničenosti fosilnih goriva (kao i potreba za što većim smanjenjem emisije štetnih plinova u atmosferu), u svijetu rezultira sve više izgradnjom tzv. niskoenergetskih objekata.

Niskoenergetski standard sastavni je dio montažne gradnje i u usporedbi sa klasičnom gradnjom osigurava energetsku uštedu od 60 do 90%. Prema općeprihvaćenoj stručnoj definiciji, zahtijeva energetsku potrošnju za zagrijavanje prostora koja iznosi ispod 60 kWh/m2 godišnje. Dostigne li se standard potrošnje od točno 40 kWh/m2 , takvi niskoenergetski objekti nazivaju se „trolitrene kuće“ jer troše 3L loživog ulja po m2 te u novije vrijeme predstavljaju standard niskoenergetskog objekta.

Pasivna kuća - potroši oko 80% manje energije u usporedbi s niskoenergetskom kućom, a u usporedbi sa klasično građenim objektom i do 90%. Ovo se postiže ugradnjom sustava kontrolirane ventilacije s povratkom topline, mogu spustiti razinu potrošnje energije na 15 kWh/m2 godišnje, što je ekvivalent potrošnji 1 litre loživog ulja po m2 stambene površine.  Još postoje i tzv. „nulte kuće“ koja u potpunosti zadovoljava svoje energetske potrebe . Čak do te mjere da mogu proizvoditi npr. višak električne energije koje mogu predati u slobodnu distribuciju električnom mrežom. Osim smanjenja potrošnje energije, ovakvom gradnjom smanjuje se zagađenje okoliša, emisija štetnih plinova te se odabirom ekoloških materijala za izgradnju i izolaciju racionalizira potrošnja energenata i racionalno gospodari otpadom.

Montažna gradnja - kao i klasična započinje temeljima kuće koji se izvode od betona ili betonskih blokova, prema projektu. Zidovi se obično izvode od nosive drvene konstrukcije, obložene vatrootpornim i vodootpornim gipsanim vlaknastim pločama sa ispunom od mineralne vune kod vanjskih zidova uz postavljanje parne brane s unutrašnje strane. Nosivu konstrukciju čini impregnirana drvena građa, a s vanjske strane zidovi se oblažu stiroporom, žbukaju „samoterm“ žbukom, te završno obrađuju „sepom“. Ukupna debljina vanjskog zida obično je 21 cm, a pregradnog 12.5 cm. Stropna konstrukcija izvodi se od rešetkastog nosača s podgletom od gipsanih ploča i potrebnom izolacijom, dok je krovna konstrukcija sastavljena od  rešetkastih drvenih nosača.  Sa gornje strane nosača postavlja se puna daščana oplata preko koje se postavlja ljepenka na koju dolaze krovne štafle i krovni pokrov-crijep. Sa donje strane se postavlja  rijetka oplata na koju se postavlja PVC folija kao parna brana i mineralna vuna kao izolacija.

U zemljama Europske unije montažna gradnja koja obično podrazumijeva niskoenergetske objekte potiče se od strane države  poticajnim sredstvima, pa je npr. u Austriji u proteklih 15-tak godina porastao udio montažne gradnje sa 6% na 40%. U Hrvatskoj takvog oblika subvencije još nema pa se procjenjuje da je udio montažnih kuća u obiteljskim kućama manji od pet posto. Niskoenergetska gradnja obuhvaća nekoliko bitnih stvari koje rezultiraju energetski gotovo neovisnim objektima: -optimalnu orijentaciju unutrašnjih prostorija prema stranama svijeta -južna strana ostakljena i otvorena, sjeverna zatvorena -optimalna građevinska konstrukcija (trostruka toplinska izolacija stakla, optimalna i visoka vrijedna toplinska izolacija zida, stropa i krova) -odgovarajuća kućna tehnika (solarna priprema za dobivanje tople vode, kontrolirana ventilacija  s povratom topline, toplinska crpka i sl.) -korištenje obnovljivih izvora energije na pasivan i aktivan način za dobivanje tople vode i proizvodnju e. energije (fotonaponske ćelije)

Stručni časopis HAUSBAU  www.mbi.hr

|  Natrag na vrh

Marketing